Gradska knjižnica Biograd na moru

 

         

"Čovjek najviše nauči u druženju s mudrim ljudima i čitanjem..."

 

O NAMA USLUGE KNJIŽNICA FOTOGALERIJE ZAKONSKI PROPISI ONLINE KATALOG
DOGAĐANJA

19. siječnja,

MULTIMEDIJALNO PUTOPISNO PREDAVANJE

Pozivamo Vas na gostovanje Nikole Horvata uz promociju knjige Barinški epitaf i nagrađivanog dokumentarnog filma.

Nikola Horvat prošao je 4300 km dugu stazu Pacific Crest Trail.

ČETVRTAK 18. SIJEČNJA 2018. U 18 SATI

OBAVIJESTI

06. siječnja,

Gradska knjižnica Biograd na Moru neće raditi u subotu 6. siječnja 2018.

Korisni linkovi
- Biogradski portal eBiograd
- eZadar portal
- Grad Biograd
- Grad Zadar
- Gradska knjižnica Zadar
- Hrvatsko knjižničarsko društvo
- Portal narodnih knjižnica Hrvatske
- Radio BnM
- Zavičajni muzej Biograd
- Znanstvena knjižnica Zadar
Šetalište kneza Branimira 52
23210 Biograd na Moru
tel: 023 386 487
fax: 023 386 487
e-mail: gkbnm@zd.t-com.hr

NAJČITANIJE
GODINA PIJETLA

Autorica progovara glasno i otvoreno o usvajanju romske djece ne posežući u rječnik za dopuštenim i korektnim izrazima te svoju nutrinu otvoreno izlaže javnosti. Nakon što im je dijagnosticirana neplodnost, Tereza i njezin suprug Marek odlučili su posvojiti dvojicu dječaka tada starih jednu godinu. Dječaci Lukaš i Patrik romskog su porijekla, ali to nije spriječilo ovaj par da im pruže ljubav, dom i sigurnost. Nakon njihova posvojenja dobili su i biološko dijete – sina Mateja. Sada se Lukaš i Patrik nalaze u pubertetu i jasno odbijaju sva nastojanja roditelja da se školuju, ne kradu, ne druže s lošim uzorima. Sav trud Tereze i Mareka pada u vodu i ne preostaje im ništa drugo nego dječake smjestiti u odgojne ustanove. Svakodnevna borba i pokušaji odgajanja djece dovode Terezu do očajanja, depresije, nesanice pa čak i fizičkih bolova s kojima se sve teže nosi. Istovremeno pokušava graditi svoju karijeru autorice i scenaristice, ali joj to baš ne polazi za rukom. Željela je da se njezine  priče, romani  i tekstovi pretvore u kazališne predstave i filmove, ali nitko ne želi njene tekstove. Sav taj stres loše utječe na njezino zdravlje. U stalnom je grču i strahu što će joj dečki toga dana prirediti, pa konstantno trpi jake bolove u leđima koje liječnici pripisuju njenom grčevitom strahu i osjećaju krivnje. Istovremeno i njezin se brak nalazi na klimavim nogama, a Tereza ima osjećaj uzaludnosti. Njihov biološki sin Marek potpuna je suprotnost polubraći, uzoran dječak i učenik, ali upravo zbog lošeg ponašanja Lukaša i Patrika ostaje zanemaren od strane roditelja.
Kroz cijeli roman povlači se pitanje predrasuda; jesu li romska djeca već svojim porijeklom predodređena da budu kradljivci, neradnici i neodgovorni ljudi. Može li sav trud posvojitelja i sva ljubav koju im pružaju promijeniti smjer njihova života ili je to već unaprijed određeno?
Međutim, sva loša događanja u godini pijetla imaju i pozitivnu putanju – vode Terezu od pukog beznađa do oslobađajuće hrabrosti.

NOVAC, RIZIK, ŽIVOT

Iako je potekao iz bogate obitelji bečkih industrijalaca, Laudi nikada ništa u životu nije bilo servirano na pladnju. Sve što je postigao i sav novac koji je zaradio može zahvaliti isključivo svome znanju, upornosti, trudu i vjeri u svoje procjene. Takav je i odgoj dobio od svojih roditelja, koji su, unatoč relativno dobrim primanjima, živjeli vrlo skromno, bez nepotrebnih izdataka. Naučili su ga da je pažljivo ophođenje s novcem pravilo broj jedan. Ipak, i Lauda ima slabosti: „Na što bez grižnje savjesti mogu potrošiti novac? Na automobil, primjerice. Neopisivo volim marku Mercedes, neovisno o tome koji model u pojedinom trenutku vozim. Čim se zaprlja, vozim ga u autopraonicu. Ne podnosim prljave automobile.“ Od djetinjstva je bio opčinjen automobilima i uvijek je znao da će to biti njegov posao, tako da je školu zanemarivao i smatrao nepotrebnom. Toliko je nije volio da je falsificirao završnu diplomu koju je pokazao roditeljima i tako ih uvjerio da je završio školovanje, te se u potpunosti posvetio karijeri vozača Formule 1. U knjizi progovara i o nesreći u kojoj je zamalo izgubio život i koja je zauvijek ostavila što vidljive, što one unutarnje ožiljke. Zanimljiva je priča o nošenju kape sa šiltom, koja je postala Laudinin zaštitni znak. Počeo ju je nositi nakon nesreće, kada je trebalo nekako fiksirati zavoje kojima mu je bila omotana glava, i više je nikada nije skinuo. Samo su se mijenjali nazivi poduzeća koja reklamira, ovisno o sponzorskim ugovorima koje bi dobio. Nakon što je završio karijeru vozača, Lauda je osnovao čak dvije aviokompanije na kojima je zaradio velike novce. Iako su ga mediji uvijek predstavljali kao najvećeg mogućeg škrtca, čitajući knjigu shvaćamo da je, kao i što sam Lauda kaže, velika razlika između škrtosti i štedljivosti. Pričajući svoj život Lauda daje mnoge korisne savjete iz poslovanja i ekonomije, te priznaje svoju najveću pogrešku u životu.
Novac, rizik, život je knjiga iz koje će svaki čitatelj sigurno izvući barem jednu pouku.

ZLATNI SIN

Glavni junak romana je Anil, najstariji sin ugledne i bogate obitelji iz ruralne Indije. Na početku romana Anila upoznajemo kada se sprema na odlazak u Ameriku kako bi tamo odradio stažiranje u bolnici. On je prva osoba u obitelji koja je završila fakultet i prva osoba koja napušta Indiju. Odobreno mu je stažiranje u Dallasu gdje Anil započinje jedan drugi život od onoga koji je vodio kod kuće, te se prvi puta susreće s mnogim stvarima, kao što su alkohol, zaljubljivanje, samostalno pronalaženje djevojaka (bez da roditelji biraju), hrana na koju nikako nije navikao. Unatoč svim novim stvarima, Anil se svim silama trudi prilagoditi se američkom načinu života i ustrajati u namjeri da tu izgradi svoj život. Osim priče o Anilu, pratimo i priču i Leeni, najboljoj prijateljici Anilove sestre. Leena i Anil poznaju se cijeli život i između njih je uvijek postojala privlačnost i jedna vrsta ljubavi, međutim za Leenu nema privlačnijeg mjesta za život od njihove rodne Indije. Hoće li njihova ljubav nadjačati geografsku razliku prepuštamo da sami saznate.
Osim što je liječnik po struci, Anilu je, kao najstarijem sinu u obitelji, pripao zadatak da naslijedi očevu ulogu suca u obiteljskim sporovima koji se zbivaju u njihovu selu. Redovito je iz Amerike telefonskim putem smirivao razmirice između zavađenih strana i pronalazio najbolja rješenja. Takav način „suđenja“ oduvijek je prisutan u Indiji i stoga je vrlo zanimljivo čitati te dijelove romana. Glavni osjećaj koji se provlači kroz cijelu radnju je osjećaj pripadnosti i identiteta. Naime, Anil nakon 8 godina provedenih u Americi više ne zna gdje točno pripada. „Na određeni se način kod kuće uvijek ovako osjećao: poznati mirisi, okusi i boje, zbog kojih je sporije hodao i drugačije govorio kad je sa svojom obitelji. A ipak, s godinama se povećala distanca između dva njegova svijeta: veseli se povratku u drugu domovinu kao što mu je nedostajala domovina kad bi je napuštao. Shvatio je da će, na ovaj ili onaj način, uvijek biti ovako – neporecivo privlačenje i odbijanje zemlje u kojoj je rođen i zemlje koju je odabrao.“

© 2010.-2014. GRADSKA KNJIŽNICA BIOGRAD NA MORU / dizajn i razvoj: KALELARGA.NET